Igrifikacija u vremenu kad destinacije diljem svijeta traže način za izdvajanjem iz mase postaje sve važniji alat za razvoj turizma. Putnici više ne traže samo statične znamenitosti, već žele i aktivno sudjelovati, rješavati zadatke, otkrivati priče i uživjeti se u ritam lokalne zajednice. Upravo tu do izražaja dolazi igrifikacija – alat u službi razvoja turizma, ali i brendiranja destinacije.
Što je igrifikacija i zašto privlači turiste?
Igrifikacija (eng. Gamification) obuhvaća korištenje elemenata igre u kontekstu koji nije igra. U turizmu to mogu biti, primjerice, različiti kvizovi, potrage za blagom, čitanje interaktivnih karata, rješavanje digitalnih izazova i dr. Poanta je u tome da umjesto pasivne konzumacije sadržaja, posjetitelji postaju aktivni istraživači.
Zašto to funkcionira? Zato što igra motivira, budi znatiželju i stvara dojam osobnog postignuća. Kad posjetitelj turističku atrakciju ne samo da vidi, nego je i “osvoji” ili istraži rješavajući zadatke ili izazove, povezanost s destinacijom produbljuje se i pretvara u vrijedan doživljaj i uspomenu.
Igrifikacija i razvoj turizma – više od zabave
Na prvi pogled, igrifikacija djeluje kao dodatna zabava. No u stvarnosti, ona je snažan alat za razvoj turizma, i to iz nekoliko razloga:
1) Produljuje vrijeme boravka posjetitelja u destinaciji
2) Ravnomjernije raspoređuje posjete – igrificirani doživljaji omogućuju aktivaciju manje poznatih i turistički neaktiviranih područja
3) Pospješuje brendiranje destinacije – originalan igrificirani sadržaj doprinosi prepoznatljivosti destinacije u cjelini
4) Unaprjeđuje edukativnu komponentu turističkog iskustva – kroz igru posjetitelji upoznaju lokalnu povijest, kulturu i tradiciju na pristupačan način
5) Stvara dodanu društvenu i ekonomsku vrijednost – npr. u okviru premium iskustava ili sadržaja koji doprinosi jačanju lokalnog identiteta
Brendiranje destinacije kroz igru
Jedan od ključnih izazova u turizmu jest brendiranje destinacije – kako stvoriti priču, odnosno identitetski narativ koji će privući posjetitelja ili mu ostati u sjećanju. Kao što je gore rečeno, igrifikacija procesu brendiranja destinacije doprinosi time što omogućuje da posjetitelj destinacijski brend proživi kroz neposredno iskustvo, a ne samo kroz promo-slogane i poruke. Igrifikacija u kontekstu brendiranja destinacije pozitivno utječe na:
1) Autentičnost: npr. igre temeljene na lokalnim pričama, legendama i tradicijama prenose ono što destinaciju čini jedinstvenom
2) Emocionalnu povezanost: sudionici pamte iskustva u koja su ugradili vlastiti trud i angažman
3) Viralnost: igrificirana iskustva stvaraju sadržaj koji ima „prođu“ na društvenim mrežama, što dodatno jača prepoznatljivost brenda destinacije
Neke od grešaka u igrifikaciji u turizmu
Mnogi pokušaji igrifikacije ostaju na razini ideje ili površnog proizvoda koji ne uspijeva donijeti dugoročnu vrijednost. Problemi najčešće nastaju zbog toga što se previše pozornosti prida ideji samoj po sebi, bez da se dovoljno promisli o tome kako je tehnički provesti u djelo, kako je promovirati, kako osigurati njenu održivost i provedivost u redovnim, „postprojektnim“ okolnostima.
Nerijetko se nekritički poseže za raznim tehnološkim ili multimedijskim rješenjima te se pritom smeće s uma da su takva rješenja skupa za implementaciju i održavanje. Dodatno, zaboravlja se da današnji posjetitelj nerijetko bježi od pretjerane digitalizacije te se nastoji vratiti neposrednoj, živoj interakciji i kreativnosti.
Nekoliko savjeta za DIY projekte igrifikacije u turizmu
1) Kao što često naglašavamo, promišljeno odaberite priču koja vas u širim okvirima čini posebnima. Dakle, priča koja je vaša, ali istodobno može biti privlačna i nekome s drugog kraja svijeta, ili barem, s vaših potencijalnih emitivnih tržišta (npr. veći gradovi)
2) Počnite od nekog mikro-formata (npr. karta izazova), ali s jasnim odgovorima na pitanja „što“, „kako“ i „za koga“. Ne trebate odmah pisati projekt za multimedijski centar od 10 milijuna eura, ali nemojte mu pristupati ni fragmentarno
3) Dajte mašti na volju (u okvirima koje vam dopuštaju gore naznačene „što“, „kako“ i „za koga“ koordinate); domišljatošću se često može nadoknaditi manjak sredstava, vremena, tehničkih mogućnosti i reklamnih budžeta za brendiranje destinacije
4) Pametno kombinirajte digitalno i analogno: u tom kontekstu, klasično rješenje su QR kodovi pomoću kojih danas na jednostavan način posjetiteljima možete približiti audiovizualnu baštinu, karte, dulje tekstove i razne druge formate koje odlučiti upogoniti u svom projektu igrifikacije u turizmu. K tome, kreiranjem dinamičkih QR kodova možete si osigurati i osnovnu metriku korištenja i posjećenosti svog igrificiranog sadržaja
5) Nastojte uključiti zajednicu i lokalnu baštinu: npr. ništa ili vrlo malo će vas koštati da odete do neke bake i snimite je kako čita pitanja za vašu igrificiranu potragu (ako želi, naravno). Potezima poput ovog možete „riješiti“ ne dvije, nego tri i više muha odjednom – baki ste uljepšali dan, zabilježili ste njeno svjedočanstvo, posjetitelju stvorili doživljaj povezanosti s lokalnom sredinom, a sebi uštedjeli vrijeme i novac
Uvijek se možete javiti i Recideru
U svijetu u kojem su putnici sve zahtjevniji, a konkurencija sve jača, destinacije koje se – doslovno i metaforički – znaju igrati, stvaraju prednost. Igrifikacija u turizmu stoga nije samo trend, već metoda koja, među ostalim, na organski i održiv način povezuje razvoj turizma i brendiranje destinacije.
Ako, dakle, razmišljate o stvaranju tematskih igrificiranih tura, doživljaja, itinerara ili postava te njihovom uklapanju u širi okvir brendiranja svoje destinacije ili odredišta, slobodno nam se javite (sastanak možete zakazati i putem ovog linka). Delegiranje ove vrste projekata stručnom i uhodanom partneru dugoročno vam samo može koristiti. K tome, cijena ove vrste projekata često je manja nego što biste možda na prvu pomislili. Zadnje no ne manje važno, odabrane igrificirane ture Recider uvrštava i u svoju turoperatorsku ponudu tematskih izleta, team building programa i custom-made putovanja.
Autor: Luka Jakopčić
