Anno domini 2018., početak kraja, ili novi početak za hrvatski turizam? Ako ništa, neka bude godina otrežnjenja. Posljednjih godina, spoj sretnih okolnosti, sunca i mora doteglio nas je do 18 milijuna posjetitelja i 90-ak miljuna noćenja godišnje. Međutim, pitanje je možemo li više, odnosno ima li smisla iz godine u godinu stihijski ganjati tu vrstu rekorda. Prema broju dolazaka i noćenja, 11. smo zemlja u Europi (EU+Turska+EEA). Prema visini prihoda od turizma – osamnaesta (statistika EK i Svjetske banke, prema paritetu kupovne moći). Čast naporima manjine, no u cjelini nas očito i dalje „krasi“ 3N – nesadržajna, neracionalna i neodrživa turistička proizvodnja. Npr., po broju noćenja, Jadranska Hrvatska treća je među statističkim regijama EU (iza Kanarskog otočja i Katalonije). Kroz jedva tri mjeseca godišnje, na uzanom komadiću raja na zemlji, naša se mala država, na svim razinama slijepo odana geslu „od danas do sutra“, prepušta zovu masovnog turizma. No dok u jednoj Španjolskoj mas-turistička područja u odnosu na cjelinu te velike zemlje djeluju kao rubno smještene „industrijske zone“, u slučaju malene Hrvatske „uzani komadić“ ujedno je njen kulturno i prirodno najvredniji dio. U Španjolskoj tri „specijalizirane“ regije (od njih ukupno 19) ostvaruju blizu 60% svih tamošnjih noćenja. Udio turizma u španjolskom BDP-u iznosi 5%. U Hrvatskoj, jedna od ukupno dvije statističke regije ostvaruje 90% svih noćenja (dok bi druga sve dala da može prekopirati isto). Udio turizma u BDP-u popeo nam se na 20% i daleko je najveći u Europi. Kako je nedavno istaknuo splitski profesor Ivo Babić, pretvorili smo se u monokulturu, turističku plantažu na vjetrometini hirova globalnog tržišta.
Ipak, sve ovo ne znači da od turizma treba dići ruke. On nam treba, ali sadržajniji, dugoročniji, održiviji, riječju – bolji. Možemo li mi to? Moramo. Ako 20% svega što u godini proizvedemo, proizvedemo u ovoj djelatnosti, onda valjda jesmo i nekakva turistička nacija. Mora postojati koncentrat znanja kadrog da u branšu unese nešto novo i originalno. Da, za promjenu, zadamo trendove, umjesto da ih bespogovorno slijedimo.
Jedna od takvih priča je i Culsperience (od Culture i Experience, čitaj: kalspiriens). Riječ je o novoj Reciderovovoj usluzi, namijenjenoj razvoju turizma kulture i doživljaja u ruralnim sredinama Hrvatske. U okviru projekta pokrećemo i digitalnu promocijsku platformu preko koje ćete moći saznati kako u praksi izgledaju novi hrvatski turizam i življena narodna kultura na globalnoj sceni. Culsperience FB i Instagram profili s radom počinju 09. listopada (utorak), no popratiti ih možete već sad. Od prvih 300 pratitelja, troje ćemo nagraditi popularno-znanstvenom studijom Gladijadori: Povijest svakodnevnog života u Hrvatskoj, ili inovativnim vodičem Culsperience: Croatia to know. Vidimo se ubrzo!
