Dok nam klimatske promjene, tuče i prolomi oblaka sve jače pušu za vratom, zanimljivo je u ruke uzeti tekst o “tornadu kraj Novske” 1892. Nevrijeme koje je u zrak diglo 13 t težak vlak te ga nosilo zrakom 30-ak metara fasciniralo je i jednog od pionira svjetske meteorologije i geofizike, a ujedno i autora spomenutog opisa – Andriju Mohorovičića (1857-1936). Za razliku od većine drugih poznatih hrvatskih znanstvenika koji su karijere zapravo ostvarili u inozemstvu, rođeni Primorac Mohorovičić nedugo nakon studija u Pragu vratio se u zavičaj. Predavajući na Pomorskoj školi u Bakru 1882-1891., Andrija je istodobno prikupljao i mnogobrojne meteorološke podatke (u Bakru je 1887. osnovao i meteorološku postaju). Ovo je rezultiralo doktoratom na Zagrebačkom sveučilištu, gdje je od 1893. predavao geofiziku i astronomiju. U to vrijeme je već bio upravitelj svih meteoroloških postaja u Hrvatskoj, da bi 1901. osnovao i zagrebačku seizmološku postaju. Seizmološki rad ga je 1910. doveo i do najvećeg otkrića – granice između Zemljine kore i plašta, danas poznatije kao Mohorovičićev diskontinuitet ili, jednostavnije, Moho sloj.
Lik i djelo ovog u punom smislu “svjetskog a našeg” znanstvenika pobliže će predstaviti i program prvog dana ovogodišnjeg “Margaretinog leta”, najveće kulturno-turističke manifestacije u Bakru, gradu Mohorovičićeva znanstvenog, ali i ljubavnog uzleta (oženio je Bakarku Silviju Vernić). Upoznat ćemo ga kroz već nadaleko poznatu “Šetnju kroz povijest” i tematsku turu “Vremeplov Andrije Mohorovičića”. Vodit će je prekaljeni interpretatorski duo: Iva Silla i Boro Štrbac, inače rođak Mohorovičićeve bakarske rodbine. U cijelosti besplatan program (hvala Metisu d.d. i TZ Kvarnera!) obogatit će i izložba u Pomorskoj školi, sačinjena od nikad viđenih predmeta iz Mohorovičićeve ostavštine, kao i “Moho” pripovijetka u izvedbi Sabine Gvozdić.
Cijela priča – u čijoj PR kužini je Recider i ove godine – počinje u subotu (25. 6.) u 18 sati ispred bakarskog hotela “Jadran”. Samo, nemojte kasniti – Mohorovičić je, uz sve ovdje navedeno, 1892. prvi u Hrvatskoj uveo i službu točnog vremena. Uopće nas ne čudi da je i to stigao!
