U PLANINE / INTO THE MOUNTAINS

(For English, scroll). Umjesto podizanja štekatâ, izgradnje bazenâ i ostalih čuda apartmanizacije, u prošlosti su proljeća u jadranskom priobalju, a posebice u njegovoj unutrašnjosti, bila obilježena pripremama za zdig. Kao što mu i ime kaže, riječ je tjeranju stoke (ovaca) „u visine“, na ljetnu ispašu u planine. U proljeće 1848., dok revolucija trese pola Europe,…

ISPECI (TRADICIJSKI) ZANAT

(English available on the link below) Povodom naše proljetne nagradne igre, donosimo prijevod reportaže koju je BBC nedavno napravio u Sjevernoj Irskoj, posjetivši mlade koji su svoje zanimanje pronašli u tradicijskim zanatima. MLADI ODRŽAVAJU UMIRUĆE ZANATE NA ŽIVOTU Digitalno doba transformira svijet rada, no neki se mladi, umjesto hi-tech karijerama, posvećuju zanatima kojima su se…

AVENGERSI S ISTARSKIH FRESKI

By: Zoran Turk (for English, scroll) Iako im se danas mnogi posjetitelji dive kao prekrasnim ukrasima na zidovima skromnih crkvica, temeljna zadaća istarskih srednjovjekovnih freski nije bila uljepšavanje prostora, nego prenošenje poruka. One su bile knjiga za nepismene i slika (kršćanskog) svjetonazora, želja i strahova ljudi onoga vremena. Kad je primjerice kmet iz Berma ušao…

S FORTISOM KROZ ZAGORU / A FIRST DALMATIAN ZAGORA GUIDE

By: Jelena Kulušić (For ENG, scroll) Šezdeseta je godina 18. stoljeća. Zimsko je doba i dan je kratak, pa se i mlado, i staro diljem raštrkanih sela dinarskog krša okuplja oko ognjišta, radi grijanja i zabave uz vatru. Sijelima je puk uz granicu mletačkog, austrijskog i osmanskog imperija običavao prikratiti vrijeme kad priroda odmara i…

IZLET U ANTIKU / ANTIQUITY DETOUR

For ENG, scroll. Godina je 284. Nakon misteriozne smrti cara Numerijana, novim rimskim carem proglašava se Diokles, dotad glavni carski bodyguard – Dalmatinac je na vrhu svijeta (a nije Stipe Božić). U usporedbi s prethodnim razdobljem, tijekom kojeg se u 18 godina izredalo deset careva, dvadeset godina Dioklecijanove vladavine (prijestolja se odrekao 305.), obilježili su…

POKLADNI KUĆNI RED

Gotovo 200 godina (ca. 1700-1880) prostor slavonske Posavine živio je kao Vojna krajina (granica) Austrije prema Osmanskom Carstvu. Svaki detalj života u toj velikoj open air vojarni bio je nadziran s nekoliko razina vojne vlasti (kompanija-regimenta-General-komanda).[1] Iako život pod komandom i nije uvijek bio baš tako ugodan, revna vojna uprava ostavila nam je mnoštvo podataka…

SVI ZA STOL / TIME TO EAT :)

(for ENG, scroll down) Evo kako je dalmatinski kuhinjski ambijent (i to u vrijeme karnevala) lijepo i razumljivo opisao još Marko Marulić (1450-1524), pobožni splitski masterchef, poznat i kao otac hrvatske književnosti: Ležahu masuri, rastarkom i sture kopanje, taljuri, kotli ter parsure, ražnji ter varjače, komoštre, gradele, popešci, stargače i glavnje debele; jošće i gostare…

LJUBAV I EKONOMIJA NA DALMATINSKI / LOVE & BUSINESS IN DALMATIA

(for English, scroll down) Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, braća Dominik (1761-1848) i Ivan Luka Garanjin (1764-1841), “praktični i sposobni, a vjerojatno pomalo i bezobzirni” trgovci iz Trogira, jedni su od onih koji Dalmaciji uspijevaju darovati dašak suvremenih lifestyle trendova.[1] Otvoreni za sve oblike formalnog i neformalnog obrazovanja, u pismu poslanom 1811. iz…

MEDITERANSKI METROPOLIS / THE MEDITERRANEAN METROPOLIS vol. 1

(Scroll for English) Počevši od danas, na ovom ćete mjestu svakog vikenda moći pronaći novu priču iz povijesno-putopisno-vodičke studije Gladijadori: povijest svakodnevnog života u Hrvatskoj. Ovdje samo nekoliko napomena, u slučaju da se pitate zašto „GladijaDori“ umjesto „GladijaTora“, kako povijest svakodnevice, što mislimo pod pojmom „povijesno-vodički“… Što se tiče prvog, nije riječ o tipfeleru, nego…

CULSPERIENCE ILI O NOVOM HRVATSKOM TURIZMU

Anno domini 2018., početak kraja, ili novi početak za hrvatski turizam? Ako ništa, neka bude godina otrežnjenja.  Posljednjih godina, spoj sretnih okolnosti, sunca i mora doteglio nas je do 18 milijuna posjetitelja i 90-ak miljuna noćenja godišnje. Međutim, pitanje je možemo li više, odnosno ima li smisla iz godine u godinu stihijski ganjati tu vrstu…