By: Jelena Kulušić (For ENG, scroll) Šezdeseta je godina 18. stoljeća. Zimsko je doba i dan je kratak, pa se i mlado, i staro diljem raštrkanih sela dinarskog krša okuplja oko ognjišta, radi grijanja i zabave uz vatru. Sijelima je puk uz granicu mletačkog, austrijskog i osmanskog imperija običavao prikratiti vrijeme kad priroda odmara i…
For ENG, scroll. Godina je 284. Nakon misteriozne smrti cara Numerijana, novim rimskim carem proglašava se Diokles, dotad glavni carski bodyguard – Dalmatinac je na vrhu svijeta (a nije Stipe Božić). U usporedbi s prethodnim razdobljem, tijekom kojeg se u 18 godina izredalo deset careva, dvadeset godina Dioklecijanove vladavine (prijestolja se odrekao 305.), obilježili su…
Gotovo 200 godina (ca. 1700-1880) prostor slavonske Posavine živio je kao Vojna krajina (granica) Austrije prema Osmanskom Carstvu. Svaki detalj života u toj velikoj open air vojarni bio je nadziran s nekoliko razina vojne vlasti (kompanija-regimenta-General-komanda).[1] Iako život pod komandom i nije uvijek bio baš tako ugodan, revna vojna uprava ostavila nam je mnoštvo podataka…
(for ENG, scroll down) Evo kako je dalmatinski kuhinjski ambijent (i to u vrijeme karnevala) lijepo i razumljivo opisao još Marko Marulić (1450-1524), pobožni splitski masterchef, poznat i kao otac hrvatske književnosti: Ležahu masuri, rastarkom i sture kopanje, taljuri, kotli ter parsure, ražnji ter varjače, komoštre, gradele, popešci, stargače i glavnje debele; jošće i gostare…
(for English, scroll down) Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, braća Dominik (1761-1848) i Ivan Luka Garanjin (1764-1841), “praktični i sposobni, a vjerojatno pomalo i bezobzirni” trgovci iz Trogira, jedni su od onih koji Dalmaciji uspijevaju darovati dašak suvremenih lifestyle trendova.[1] Otvoreni za sve oblike formalnog i neformalnog obrazovanja, u pismu poslanom 1811. iz…
(Scroll for English) Počevši od danas, na ovom ćete mjestu svakog vikenda moći pronaći novu priču iz povijesno-putopisno-vodičke studije Gladijadori: povijest svakodnevnog života u Hrvatskoj. Ovdje samo nekoliko napomena, u slučaju da se pitate zašto „GladijaDori“ umjesto „GladijaTora“, kako povijest svakodnevice, što mislimo pod pojmom „povijesno-vodički“… Što se tiče prvog, nije riječ o tipfeleru, nego…
Anno domini 2018., početak kraja, ili novi početak za hrvatski turizam? Ako ništa, neka bude godina otrežnjenja. Posljednjih godina, spoj sretnih okolnosti, sunca i mora doteglio nas je do 18 milijuna posjetitelja i 90-ak miljuna noćenja godišnje. Međutim, pitanje je možemo li više, odnosno ima li smisla iz godine u godinu stihijski ganjati tu vrstu…
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/2018) koji je stupio na snagu u proljeće ove godine, dočekan je kao svojevrsni popravak svega što je prethodno zakonsko rješenje „zaribalo“. Upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem vraćeno je na razinu gradova i općina, dok je nadležna centralizirana agencija, koja je poljoprivrednim zemljištem upravljala prethodnih pet godina, ugašena. Zemlja je, dakle,…
S portala historiografija.hr prenosimo intervju koji je za 13. broj časopisa Pro Tempore dao Luka Jakopčić Josip Humjan: Diplomirani studenti Filozofskog fakulteta rijetko odlučuju postati poduzetnici, zašto ste se Vi za to odlučili? Možete li nam na konkretnom primjeru pojasniti čime se Recider projekt točno bavi i koliko je to vezano za studije koje…
Na inicijativu Recider projekta i uz organizacijsku podršku Muzeja Brodskog Posavlja, u ponedjeljak, 20. ožujka, u Slavonskom je Brodu održan inicijalni sastanak posvećen mogućnostima koordiniranog pristupa revitalizaciji i gospodarskoj aktivaciji kulturne i prirodne baštine slavonske Posavine. Nazočilo mu je desetak predstavnika javnih ustanova i jedinica lokalne samouprave s navedenog područja (Muzej Brodskog Posavlja, Zavičajni muzej Županja, Općina…
